“Kada ljudi vide neke stvari kao lijepe druge stvari postaju ružne. Kada ljudi vide neke stvari kao dobre druge stvari postaju loše.”

Tao Te Ching je knjiga koja je nastala prije 2.500 godina te se pripisuje kineskom mudracu i osnivaču taoističke škole Lao Tzuu. Iako je davno napisana, i danas je vrlo aktualna te odiše mudrošću i svježinom misli, a to samo svjedoči o njezinoj iznimnoj vrijednosti.

Prema legendi, mudrac Lao Tzu bio je razočaran korupcijom i propadanjem svoje zemlje te je odlučio napustiti političku funkciju koju je obavljao u Kini i postati pustinjak. Na izlasku iz grada zaustavio ga je stražar koji je bio zadivljen njegovom mudrošću pa ga je zamolio da prije napuštanja grada napiše knjigu o istini.

Tako je Lao Tzu navodno u stražarnici napisao Tao Te Ching. Nakon toga je otišao i nitko ga nikad više nije vidio.

Pripremila: Snježana Horvat
Izvor: alternativa-za-vas.com



Tao Te Ching – promišljanja o postojanju i životu

Riječ tao znači put i označava ono što prožima cijeli univerzum, ali je neopipljivo i neizrecivo.

Te označava moć, vrlinu ili vještinu, a ching knjigu.

Tao Te Ching je, dakle, knjiga o putu i vrlini, odnosno o vještini života.

Ovaj dragulj kineske i svjetske literature napisan je u stihovima i nastao je približno u vrijeme kada je i Buddha u Indiji govorio o buđenju i nirvani.

Riječ je o najvažnijoj knjizi kineskog taoizma, učenja prema kojem postoji samo jedna univerzalna istina u osnovi svih stvari.

Taoizam se može opisati kao filozofija prirode.

Živjeti u skladu s taom isto je što i živjeti u skladu s prirodom, a to znači da trebamo ići niz struju života, a ne protiv nje.

Tao je univerzalan – proučavali su ga kršćanski mistici, zen redovnici, američki domoroci, pustinjaci i razni filozofi.



Tao zakoni – univerzalna načela i istine

Sve što postoji na ovom svijetu postoji zahvaljujući Tau.

To je prirodni zakon koji upravlja cijelim univerzumom, način na koji čitav svemir funkcionira.

Tao počiva na kineskom izrazu wu wei, a to znači dopuštati životu da se odvija bez našeg uplitanja.

Upravo je takav svjetonazor nama zapadnjacima najteže shvatiti jer živimo u društvu koje se neprestano trudi mijenjati i osvajati prirodu.

Knjiga Tao Te Ching uči nas kako da živimo u skladu s taom, odnosno prirodom.



1. Prava istina je neopipljiva i neizreciva

Tao Te Ching počinje stihom: Tao koji se može izgovoriti nije vječni tao.

Dakle, sve ono što se može izraziti riječima samo je koncept, a nije stvarna istina.

Način na koji univerzum funkcionira nama je nedokučiv.

Iako ga ne možemo shvatiti, svaki dan svjedočimo tau promatrajući njegove manifestacije oko nas i u nama samima.

No pritom vidimo samo površinu stvari, ali ne i unutarnje istine.

Želimo li se približiti istini, trebamo se distancirati od vanjskih stvari.

Tek onda kada vanjski svijet više ne bude imao utjecaja na nas, možemo spoznati tao.

2. Sve što postoji ima svoju suprotnost

Naš svijet postoji kroz suprotnosti kao što su lijepo-ružno, veliko-malo, crno-bijelo.

Taoisti to prikazuju crno-bijelim krugom sa simbolima jina i janga.

Budući da su te suprotnosti dio jedne zajedničke neodvojive cjeline, to znači da one ne mogu postojati jedna bez druge.

U onom trenutku kada nešto proglasimo plemenitim ili lijepim, nešto drugo za nas poprima ružna ili loša obilježja.

Tao nas uči kako su te suprotnosti zapravo samo dvije strane istog novčića.

Jer upravo zahvaljujući postojanju ružnog mi možemo prepoznati ljepotu.

Osim toga, ljepota je u oku promatrača – ono što je nekom lijepo drugom je prosječno ili čak ružno.

Stoga, možemo li reći da je nešto doista lijepo, a nešto drugo doista ružno?



3. Ispravan put je put nedjelovanja

U knjizi puta i vrline Lao Tzu savjetuje da djelujemo što manje i da poduzimamo što manje akcija.

To se odnosi i na želju za posjedovanjem.

Taoizam savjetuje umjerenost u svemu.

Kada prestanemo žudjeti za onim što nemamo, počinjemo cijeniti ono što imamo.

I tek tada zapravo možemo shvatiti koliko nam je malo potrebno.

4. Svemir funkcionira po ženskom načelu

U Tao Te Chingu naglašeno je žensko načelo univerzuma po kojem univerzum rađa na milijune novih oblika.

Tao ima mistična ženska svojstva, pa je stoga Lao Tzu u strogom patrijarhalnom kineskom društvu iznimno cijenio ženske odlike.

Smatrao je da bi i naše ponašanje u svijetu trebalo imati ženska svojstva.

Primjerice, trebali bismo više davati nego uzimati, biti više popustljivi nego kruti i strogi, biti umjereni i skromni umjesto ponosni.

5. Nesebičnost je najveći ideal

Oni nesebični, koji ne misle samo na svoje ciljeve, najdulje opstaju.

Za razliku od njih, oni koji stalno žele biti prvi, koji su natjecateljski nastrojeni, nestrpljivi i nezadovoljni – brzo se umore i istroše.

Prema tau, trebali bismo činiti dobra djela, ali da za njih pritom ne tražimo nikakvu nagradu.

Jedino tada smo u skladu s najvišim idealima.



6. Tok vode je uzor tijeku života

Put taa počiva na principu vode, koja se uvijek svemu prilagođava.

Pratite li njezin tok – ona uvijek ide prema nižem, kao da želi biti zadnja i neprimjetna.

Na svom putu ona zaobilazi prepreke – ne sudara se s njima, te se uvijek prilagođava okolišu u kojem se nalazi.

Osim toga, voda je za nas iznimno važna jer sačinjava veći dio našeg tijela i bez nje doslovno ne bismo mogli ni postojati.

7. Praznina ima istu važnost kao i sadržaj

Praznina je svuda oko nas i da nema nje, ne bi bilo ni Sunca, ni planeta, ni nas samih.

Da bi zdjela bila korisna, ona mora biti prazna kako bi se u nju mogao uliti sadržaj.

Isto tako, ni glazbu ne bismo znali cijeniti da nema tišine, odnosno praznine između nota.

Slično vrijedi i za ljudski um, trebamo ga potpuno isprazniti od nepotrebnog znanja kako bi se u nas mogla “uliti” mudrost.



8. U svakom strahu krije se strah od smrti

Lao Tzu navodi kako i pohvala i sramota vode u stanje straha.

Pohvala nas čini slabijima, jer je onda stalno iščekujemo, a kad izostane, u nama se javlja strah.

A u podlozi svakog straha zapravo se krije strah od smrti.

Također, danas smo opsjednuti vlastitim izgledom i tijelom, koje je podložno propadanju.

Tek kad naučimo prestati biti vezani uz svoj izgled nestat će i strah od smrti.

9. Skroman život je uvjet za skladan život

Lao Tzu smatra da je zlatna era čovječanstva bila u nekim davnim vremenima.

Naši preci više su poštovali zakone taa i živjeli u skladu s njima, stoga su i njihovi životi bili više u harmoniji s univerzumom.

Današnji čovjek se udaljio od tih načela, pa je zato njegov život kaotičan i on sam preopterećen je mnogim nepotrebnim stvarima.

Trebali bismo se ugledati u pretke, odbaciti luksuz i težnju za slavom i moći, te se vratiti skromnom, mirnom i nadasve jednostavnom životu.

10. Znanje je neiscrpno

Nikad nismo bili toliko izloženi informacijama kao što smo to danas, no nikad nismo bili niti dalje od svoje prave, istinske prirode, svog taa.

Lao Tzu smatra da preveliko znanje ograničava i zbunjuje čovjeka.

Što on više uči to je više onoga što bi još trebao znati, a to stvara dodatno nezadovoljstvo.

Osim toga, znanje je izloženo stalnim mijenama.

Primjerice, čovjek je dugo živio u uvjerenju da je Zemlja ravna ploča te da se planeti okreću oko nje, dok danas znamo da je istina upravo suprotna tome.

11. Svijet je vječno podložan promjenama

Svemir i svijet u kojem živimo neprestano se mijenjaju.

Onaj tko pokušava ovladati svijetom ili spriječiti promjene, u startu je gubitnik i u tome nikad neće uspjeti.

Stoga, istinski mudar čovjek prihvaća sve promjene upravo takve kakve jesu i dopušta životu da teče poput rijeke.

Izvori korišteni u ovom članku uključuju:
http://www.taoistic.com/