Budući da je hranjenje jedna od dvije glavne funkcije jezika te je ono ključno za naš opstanak, logično je prehrana jedan od najučinkovitijih medija za pokretanje promjena u svijesti.
Svatko od nas je imao iskustvo da je kušao obrok koji je spravljen s ljubavlju i osjetio trenutnu transformaciju svijesti, nakon čega slijedi osjećaj uzajamne ljubavi prema osobi koja ga je pripremila. Činjenica je da hrana pripremljena s namjerom ljubavi može komunicirati na bilo kojem jeziku.
Takva hrana ima sposobnost razbiti barijere i preokrenuti ljutnju u ljubav, strah u povjerenje i neznanje u prosvjetljenje. To je više nego očito u ljubavnoj razmjeni između majke i djeteta.
Ako učinimo određeni napor i usredsredimo se na ovaj vrlo bitan dio našeg života – jedenje – mogu nam se dogoditi nevjerojatne i transformativne stvari. Biodinamički guru Peter Proctorsmatra da kvalitetna hrana pomaže ljudima donositi moralne odluke i imati moralne misli: “Hrana nije namijenjena da njome samo napunimo želudac. Ona nam zapravo daje stvarnu kvalitetu misli i mi shvaćamo da je to ono što je svijetu potrebno.” (Iz dokumentarnog filma ‘One man, one cow, one planet’)
Kad živite svjesno, počevši od svjesne ishrane, živjet ćete svjesno i u svim svojim mislima i djelima. Vaš život će biti dosljedan i u skladu sa svojim okolišem. Hrana je najosnovnija potreba života. Njena svrha je da hrani tijelo, um i dušu. Hrana bi nam, stoga, trebala dati život, očistiti naše tijelo i uzdići naš duh. Hrana ne bi trebala biti samo gorivo za naše fizičko tijelo.
Prema svim joga tradicijama, hrana koja je stara, raspadnuta, i koja se sastoji od mrtvog mesa će zagaditi tijelo i svijest, dok će hrana koja je svježa, hranjiva te lišena patnje i boli, obogatiti tijelo, očistiti um i zadovoljiti dušu. U Bhagavad-Giti se navodi da se sva hrana može klasificirati prema svojoj nasljednoj kvaliteti i načinu na koji ona utječu na naše tijelo i um.
“Hrana koju karakterizira guna vrline povećava trajanje života, pročišćava naše postojanje, daje snagu, zdravlje, sreću i zadovoljstvo. Takva oplemenjujuća hrana je slatka, sočna, masna i prija srcu.” (Bhagavad-gita 17.8)
“Hrana koja je previše gorka, kisela, slana, ljuta, oštra, suha i vruća je draga osobama u guni strasti. Takva hrana uzrokuje nesreću, bijedu i bolest.” (Bhagavad-gita 17.9)
“Hrana koja je pripremljena više od tri sata prije jela, hrana koja je bezukusna, trula i smrdljiva i hrana koja se sastoji od ostataka i nedodirljivih stvari je draga osobama u guni tame.” (Bhagavad-gita 17.10)
Hrana koju vole neprosvijetljeni ljudi je u suštini ona hrana koja se raspada i koja je nečista. Kao što se može pretpostaviti, meso i riba su namirnice koje pripadaju toj nižoj guni i stoga, ako netko doista želi prosvjetljenje i najsvetiju vezu s prirodnim svijetom, treba takvu hranu izbjegavati.
Zdravlje tijela, uma i duše
Ishrana također može biti oblik joge i to je podržano od strane samih tradicija u kojima je joga rođena. Izraz joga dolazi iz sanskrtskog korijena yuj, što doslovno znači “pridružiti.” U duhovnom smislu, to je proces u kojem yogi (praktikant joge) realizira odnos između individualne duše i Vrhovne Duše. Nažalost, previše yogija na Zapadu propušta ovu poantu i tako ne uživaju punu dobrobit onoga što joga nudi. Ono što većina ljudi podrazumijeva kao praksu joge stvarno su samo početne faze joge. Joga je cjeloživotno putovanje ponovnog povezivanja s Bogom.
Paul Rodney Turner, Food Yogi
